BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukra

14.11.2018. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 12.11. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 13
.11.


Ukrajinske snage sedam puta napale teritoriju DNR Prema saopštenju Ministarstva odbrane DNR ukrajinske snage su za protekla 24 sata sedam puta napale teritoriju DNR. Pod vatrom ukrajinskih snaga našlo se sedam naseljenih mesta Republike.




Narodna milicija LNR saopštila je da su ukrajinske snage tokom prethodnog dana dva puta napale pozicije Narodne milicije u području naselja Lozovoe i Želobok.


Pregled napada na LNR

 Žitelji Spartaka o granatiranju


Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 13.11.

 

 SAD: Sankcije Rusiji sve dok Krim i Donbas ne budu pod kontrolom Kijeva  Sjedinjene Američke Države će držati na snazi sankcije Rusiji sve dok Kijev ne uspostavi kontrolu nad Krimom i istočnim teritorijama Ukrajine, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

"Sjedinjene Države pridružile su Evropi i drugim partnerima u osudi fiktivnih izbora koji su održani 11. novembra na teritoriji istočne Ukrajine koju kontroliše Rusija", navodi se u saopštenju.


Takođe se navodi da su ovi izbori u suprotnosti sa Minskim sporazumima, te da će Sjedinjene Države nastaviti da nameću sankcije protiv Moskve sve dok se ne ispune klauzule ovih sporazuma.

S druge strane, Kremlj se sa razumevanjem odnosi prema potrebi za održavanjem izbora u Donbasu, jer su samoproglašene Narodne Republike Donjecka i Luganska (DNR i LNR) prinuđene da rešavaju nasušna pitanja opstanka i socijalne stabilnosti, izjavio je portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov.

Na izborima za predsednika Donjecke Narodne Republike pobedio je vršilac dužnosti predsednika Denis Pušilin. Za predsednika Luganske Narodne Republike izabran je Leonid Pašeknik, takođe vršilac dužnosti predsednika.

Kijev je saopštio da nije priznaje izbore, a u Evropskoj Uniji i Sjedinjenim Državama je saopšteno da su izbori "nelegitimni". 

Istovremeno, kako je naglasio Peskov, izbori u DNR-u i LNR-u nisu u suprotnosti sa sporazumima iz Minska.


London: Pozivamo Rusiju povuče trupe i naoružanje sa ukrajinske teritorije  Velika Britanija osuđuje održavanje izbora u Donbasu. Oni su nezakoniti i suprotni sporazumima iz Minska, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Velike Britanije.
"Velika Britanija osuđuje takozvane izbore koje su održani 11. novembra od strane separatista u Donbasu pod pokroviteljstvom Rusije. Izbori su nezakoniti i krše sporazume iz Minska, podrivaju napore za mirno rešenje situacije u regionu i protivreče ukrajinskom zakonodavstvu", rekao je portparol Ministarstva spoljnih poslova za RIA Novosti.

Britansko ministarstvo spoljnih poslova ponovo je optužilo Rusiju da navodno krši teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, kao i da snabdeva oružjem Donjecku i Lugsanksu Narodnu Republiku.

"Pozivamo Rusiju da u potpunosti ispuni obaveze iz Minskih sporazuma, da zaustavi finansiranje i vojnu podršku separatista, kao i da povuče trupe i naoružanje sa ukrajinske teritorije. Velika Britanija ponovo potvrđuje svoju posvećenost diplomatskom rešenju sukoba u istočnoj Ukrajini", navodi se u saopštenju.

Kijev je više puta optuživao Moskvu da se meša u unutrašnje poslove Ukrajine. Rusija je optužbe više puta negirala, te da su optužbe neprihvatljive. Rusko ministarstvo odbrane je više puta saopštilo da ne snabdeva vojnom opremom, municijom ili drugim sredstvima milicije u Donbasu. Saopštenja Kijeva o ovom pitanju u Ministarstvu odbrane su nazvali "apsolutnom glupošću", koja "ne zaslužuju ni bilo kakvu kritiku". Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov istakao je da saopštenja o prisustvu ruske vojske u Donbasu nisu dokazane, te da niko još nije bio u mogućnosti da izloži određene činjenice, uprkos ponovljenim optužbama.

U nedelju 11. novembra u Donjeckoj i Luganskoj Republici su održani izbori za predsednike, kao i poslanike parlamenta i narodnih saveta.

Prema rezultatima prebrojavanja 100 odsto glasačkih listića, v. d. predsednika LNR Leonid Pasečnik osvojio je 68,3 odsto glasova birača, a v. d. DNR Denis Pušilin osvojio je 60,85 odsto. Na izborima za Narodne savete u LNR, pokret Mir Lugansku je osvojio 74,13 odsto glasova, a u DNR, pokret Donjecka republika dobio je podršku 72,5 odsto birača koji su glasali.
Odziv na izborima je bio izuzetno veliki. 

U LNR je izlaznost bila 77 odsto, a u DNR je dostigla 80,1 odsto od ukupnog broja birača.

Porošenko: Ukrajina jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi  Na sadašnjem nivou svog ekonomskog razvoja, Ukrajina je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, rekao je predsednik te zemlje Petar Porošenko na sastanku Regionalnog saveta za razvoj.

"Iako smo vratili ekonomski rast, njegov tempo nije dovoljan da bi ljudi to osetili u svim regionima i društvenim slojevima bez izuzetka, da prestanemo da budemo jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi", citira Ekonomska pravda reči ukrajinskog lidera, a prenose RIA Novosti.

Porošenko je takođe komentarisao povećanje tarifa za gas. Prema njegovim rečima, ova mera je postala neizbežna zbog potrebe primanja tranše kredita od Međunarodnog monetarnog fonda. Od 1. novembra, cene plavog goriva u Ukrajini porasle su za 23.5 procenata - na 8500 grivni za hiljadu kubnih metara. Ovo je bio jedan od uslova MMF-a za dodeljivanje još jednog zajma Kijevu. Kako su saopštile ukrajinske vlasti, cene gasa će nastaviti da rastu. Druga faza poskupljenja planirana je za period od 1. maja do 31. decembra 2019. godine.

"Vlada stoji u prostoru između lošeg i vrlo lošeg - između povećanja tarifa i snažnog udara na makrofinansijsku i makroekonomsku stabilnost države. Ovo je kurs i za budžetski deficit, pravovremene isplate penzija i plata, finansiranje vojske i sektora bezbednosti", objasnio je Porošenko.

Nakon Majdana 2014. godine ukrajinska ekonomija je u recesiji. Rastu cene za sve vrste troškova života, a plate i penzije ostaju niske. Povećava se i spoljni dug države. Za pet godina - od 2013. godine do početka 2018. godine, iznos javnog duga prema BDP-u skoro se udvostručio - sa 36,6 na 71,8 procenata.
 
Ekonomska situacija se takođe pogoršava zbog pokušaja kijevskih vlasti da obustave sve trgovinske odnose sa Rusijom.

Prema rečima Direktora Svetske banke za Ukrajinu, Belorusiju i Moldaviju, Satu Kahkonen, Ukrajini će biti potrebno još stotinu godina da dođe na nivo susednih evropskih zemalja.

Bivši ukrajinski pukovnik ispričao o pripremama terorističkih napada na Krimu  TV kanal "Rusija 24" prikazao je video snimak saslušanja Georgija Abdilaeva, koji govori o organizatorima pokušaja terorističkih napada na Krimu u avgustu 2016. godine, prenose RIA Novosti.
On je rekao da su napade koje je sprečio FSB planirali da izvrše pripadnici specijalnog odjela Obaveštajne službe Ukrajine - šef specijalnog obaveštajnog odjela Aleksandar Gromov, Maksim Šapoval i pripadnik ukrajinske specijalne obaveštajne jedinice Kiril Budanov.



"Po mom mišljenju, uzimajući u obzir službene dužnosti, obuku i svest o posebnim zadacima ukrajinske vojne obaveštajne službe, Gromov i Šapoval su bili lideri i organizatori specijalnog delovanja na Krimu u avgustu 2016. godine, a Budanov je bio jedan od izvršilaca planiranih sabotaža", rekao je Abdilaev tokom saslušanja.

Abdilaev je penzionisani pukovnik posebnog odjela Obaveštajne službe Ukrajine. On je uhapšen na granici u Brjanskom regionu zbog otpora policajcima. Dodaje se da je 13. decembra Abdilev pušten u Ukrajinu jer nije učestvovao u bilo kakvim terorističkim akcijama, kako je saopštio FSB.

U avgustu 2016. godine, FSB je saopštio o sprečavanju terorističkih napada na Krimu, koje je organizovala Obaveštajna služba Ministarstva odbrane Ukrajine protiv kritičnih objekata infrastrukture poluostrva. Ukrajinski državljani Andrej Zahteja i Jevgenij Panov su bili uhapšeni. Zahteja je zaključio pretpretresni sporazum sa tužilaštvom i dao svedočenje o pripremi serije eksplozija na poluostrvu od strane ukrajinskih obaveštajnih službi. U februaru je osuđen na 6,5 godina zatvora.

Mađarska pozvala EU da obnovi trgovinske odnose sa Rusijom  Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Petar Sijarto pozvao je Evropsku Uniju da obnovi ekonomske veze sa Rusijom.
On je podsetio da je ranije Brisel podržao ideju stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora od Lisabona do Vladivostoka, i po njegovom mišljenju "bilo bi dobro vratiti se tom pristupu".
Istovremeno, ekonomski i trgovinski odnosi između Rusije i Evropske Unije "se razvijaju u izrazito lošem pravcu", rekao je Sijarto. Prema rečima ministra, neophodno je priznati da postoji ekonomska saradnja između Evrope i Rusije, ali da je zasnovana na dvostrukim aršinima.

"Verujemo da nema mesta za dvostruke aršine, što znači da se ekonomski odnosi između Evropske Unije i Rusije trebaju restrukturirati u celini, jer bi to služilo interesima Evropske Unije i svih zemalja EU u trenutnoj globalnoj ekonomskoj situaciji", rekao je Sijarto.

Istovremeno, uzajamno poštovanje i norme međunarodnog prava trebalo bi da budu osnova za obnovu ekonomske saradnje, zaključio je ministar.

Odnosi između Rusije i zapadnih zemalja su se pogoršali 2014. godine nakon državnog udara u Ukrajini i prisajedinjenja Krima Rusiji nakon referenduma. Vašington i Brisel optužili su Moskvu da se meša u unutrašnju politiku Ukrajine i uveli su restriktivne mere. Ruska strana je odgovorila recipročno, ali je Kremlj više puta naglasio da dijalog putem sankcija smatra kontraproduktivnim. U poslednje vreme u Evropi je došlo do povećanja mišljenja o potrebi za ukidanjem restriktivnih mera protiv Rusije.

Peskov: DNR i LNR moraju da osiguraju svoju bezbednost  Kremlj se sa razumevanjem odnosi prema potrebi za održavanjem izbora u Donbasu, jer su samoproglašene Narodne Republike Donjecka i Luganska (DNR i LNR) prinuđene da rešavaju nasušna pitanja opstanka i socijalne stabilnosti, izjavio je portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov.
„Mi se s razumevanjem odnosimo prema održavanju ovih izbora“, rekao je Peskov. „Radi se o dve republike koje je Ukrajina odbacila i koje se nalaze u stanju apsolutnog embarga“.

On je naglasio da „ukrajinska strana ne realizuje Minske sporazume“, pa da u ovim uslovima, otežanim opasnošću vojnog scenarija, „ove republike nemaju drugog izbora nego da se samoorganizuju kako bi obezbedile sopstveno postojanje, život i društvene obaveze prema ljudima koje je njihova zemlja odbacila“.

Peskov nije komentarisao pitanje stepena uticaja Moskve na LNR i DNR, nazvavši ga „veoma apstraktnim“. „Republikama je potrebno da organizuju svoje živote, moraju da osiguraju svoju bezbednost“, istakao je portparol ruskog predsednika.

„Starcima je potrebna penzija, pacijentima su potrebni lekovi, medicinske usluge, potrebno je osigurati red i zakon, itd. Malo je verovatno da neko može da primora ili ubedi ove republike da odustanu od ovih prioritetnih mera, bilo da je to Rusija ili neka druga zemlja“.

Ipak, on je uverio da je „Rusija učinila i namerava da učini sve što je moguće i sve što se od nje zahteva, kako bi se osigurala realizacija Minskih sporazuma, jer je to jedina osnova za rešavanje situacije u jugoistočnoj Ukrajini“.

Predstavnik Kremlja je izjavio da mu nije poznato da li će predsednik Rusije čestitati novim liderima na pobedi na održanim izborima.

U nedelju, 11. novembra, u Donbasu su održani izbori za predsednike DNR i LNR, kao i poslanike njihovih parlamenta, narodnih saveta. Prema rezultatima prebrojavanja 100 odsto glasačkih listića, v. d. predsednika LNR Leonid Pasečnik osvojio je 68,3 odsto glasova birača, a v. d. DNR Denis Pušilin osvojio je 60,85 odsto. Na izborima za Narodne savete u LNR, pokret Mir Lugansku je osvojio 74,13 odsto glasova, a u DNR, pokret Donjecka republika dobio je podršku 72,5 odsto birača koji su glasali.

Odziv na izborima je bio izuzetno veliki. U LNR je izlaznost bila 77 odsto, a u DNR je dostigla 80,1 odsto od ukupnog broja birača.

Ukrajina i SAD dogovorili zajedničko suprotstavljanje „Severnom toku 2“  Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su dogovorili zajedničko delovanje protiv realizacije gasovoda "Severni tok 2".

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Pavel Klimkin i američki ministar energetike Rik Peri su se složili da se zajednički suprotstave implementaciji ovog projekta, saopštila je pres služba Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine nakon sastanka dva ministra u Kijevu.

"Strane su se složile da `Severni tok 2` podriva evropsku energetsku bezbednost i stabilnost", navodi se u saopštenju.

Pored toga, Peri je održao sastanak sa predsednikom Ukrajine Petrom Porošenkom.

Porošenko je tokom sastanka ukazao na "uspešnu implementaciju niza zajedničkih projekata u industriji nuklearne energije, kao i o snabdevanju Ukrajine ugljem iz SAD".

"Uočena je potreba daljeg suzbijanja projekta `Severni tok 2`, kao i diverzifikacija izvora energije, naročito proširenjem mogućnosti za snabdevanje gasom iz Sjedinjenih Država", navodi se u saopštenju administracije predsednika Ukrajine.

Porošenko je takođe potvrdio interes da privuče savremene tehnologije u Ukrajinu radi efikasnog razvoja postojećih rezervi nafte i gasa, kao i važnost saradnje sa Sjedinjenim Državama za jačanje energetske bezbednosti Ukrajine.

"Tokom sastanka najavljen je početak ukrajinsko-američkog strateškog energetskog dijaloga, koji će doprineti bliskoj saradnji između relevantnih vladinih agencija i kompanija", navodi se u saopštenju.


Ukrajina je prestala da kupuje gas iz Rusije u novembru 2015. godine, a 2016-2017. godine nije koristila rusko gorivo u pripremi za grejnu sezonu, te je gas nabavljala iz skladišta gasa u EU.


DNR i LNR dobile novu-staru vlast  
U nedelju 11. novembra u Donjeckoj i Luganskoj Republici su održani izbori za predsednike, kao i poslanike parlamenta i narodnih saveta. Prema rezultatima prebrojavanja 100 odsto glasačkih listića, v. d. predsednika LNR Leonid Pasečnik osvojio je 68,3 odsto glasova birača, a v. d. DNR Denis Pušilin osvojio je 60,85 odsto. Na izborima za Narodne savete u LNR, pokret Mir Lugansku je osvojio 74,13 odsto glasova, a u DNR, pokret Donjecka republika dobio je podršku 72,5 odsto birača koji su glasali.
Odziv na izborima je bio izuzetno veliki. U LNR je izlaznost bila 77 odsto, a u DNR je dostigla 80,1 odsto od ukupnog broja birača.

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

U oblasti korporativne ishrane, aplikacija Ordera pretstavlja inovativno rješenje u zadovoljavanju potreba zaposlenih. Sa modulima kao što su Topli obrok, Ketering, Restorani, Onlajn Šop, Ordera nudi velike mogućnosti za...


Pukovnik Zlatan Crnalić, jedan od preživjelih pilota koji su oboreni iznad Novog Travnika u februaru 1994. godine, preminuo je danas u 61. godini nakon kraće i teške bolesti

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist


Ostale novosti iz rubrike »